Prijeđi na sadržaj

Folivor

Izvor: Wikipedija
Slonovi su primjer folivora među sisarima

U zoologiji, folivor je biljojed koji je specijaliziran za jedenje lišća. Zreli listovi sadrže visok udio teško probavljive celuloze, manje energije od drugih vrsta hrane i često otrovne spojeve.[1] Iz tog razloga, folivorne životinje obično imaju dug probavni trakt i spor metabolizam. Mnoge se oslanjaju na pomoć simbiotskih bakterija kako bi oslobodili hranjive tvari u svojoj prehrani. Osim toga, kao što je uočeno kod folivornih primata, postoji izražena sklonost prema nezrelim listovima koji se lakše žvaću, imaju više energije i proteina, a manje vlakana i otrova od zrelijih vlaknastih listova.[1]

Folivorija i let

[uredi | uredi kod]
Hoacin

Primijećeno je da je folivorija izuzetno rijetka među letećim kičmenjacima.[2] Morton (1978) je to pripisao činjenici da je lišće teško, sporo se probavlja i sadrži malo energije u odnosu na drugu hranu.[2] Hoacin je primjer leteće, folivorne ptice, ali je slab letač zbog dobro razvijenog prednjeg crijeva (koje služi za probavu hrane) što smanjuje površinu dostupnu za pričvršćivanje letnih mišića.[3] Međutim, postoje mnoge vrste folivornih letećih insekata.

Neki šišmiši su djelomično folivorni; njihov način ishrane lišćem, prema Lowryju (1989), sastoji se od žvakanja lišća, gutanja biljnog soka i ispljuvanja ostatka.[4]

Arborealni folivori

[uredi | uredi kod]
Smeđoprsi troprsti ljenjivac

Arborealni sisari-folivori, poput ljenjivaca, koala i nekih vrsta majmuna i lemura, obično su veliki i penju se oprezno.[5] Sličnosti u obliku tijela i strukturi glave i zuba između ranih hominoida i različitih porodica drvenastih lisnojedih iznesene su kao dokaz da su rani hominoidi također bili lisnojedi.[5]

Primati

[uredi | uredi kod]

Standardna ekološka teorija predviđa relativno velike grupe folivornih primata, jer velike grupe nude bolju kolektivnu odbranu od predatora i suočavaju se s malom konkurencijom za hranu među sobom. Primijećeno je da te životinje ipak često žive u malim grupama. Objašnjenja ponuđena za taj očigledni paradoks uključuju društvene faktore poput povećane učestalosti čedomorstva u velikim grupama.[6]

Urlikavac

Folivorni primati su relativno rijetki u Novom svijetu, a glavni izuzetak su majmuni urlikavci. Jedno objašnjenje koje je ponuđeno je da se plodonošenje i listanje javljaju istovremeno kod biljaka Novog svijeta. Međutim, istraživanje iz 2001. godine nije pronašlo dokaze o istovremenom plodonošenju i listanju na većini lokacija, što očigledno opovrgava tu hipotezu.[7]

Primjeri

[uredi | uredi kod]

Primjeri folivornih životinja uključuju sljedeće:

Okapi

Povezano

[uredi | uredi kod]

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. 1 2 Jones, S., Martin, R., & Pilbeam, D. (1994) The Cambridge Encyclopedia of Human Evolution. Cambridge: Cambridge University Press
  2. 1 2 Dudley, R.; Vermeij, G. J. (1992). „Do the Power Requirements of Flapping Flight Constrain Folivory in Flying Animals?”. Functional Ecology 6 (1): 101–104. JSTOR 2389776.
  3. ↑ Grajal, Alejandro (1995). „Structure and Function of the Digestive Tract of the Hoatzin (Opisthocomus hoazin): A Folivorous Bird with Foregut Fermentation”. The Auk 112 (1): 20–28. DOI:10.2307/4088763.
  4. ↑ Kunz, T. H.; Ingalls, K. A. (1994). „Folivory in Bats: An Adaptation Derived from Frugivory”. Functional Ecology 8 (5): 665–668. JSTOR 2389930.
  5. 1 2 Sarmiento, E. E. (1995). „Cautious climbing and folivory: A model of hominoid differentation”. Human Evolution 10 (4): 289–321. DOI:10.1007/BF02438967.
  6. ↑ Steenbeek, R.; van Schaik, Carel P. (2001). „Competition and group size in Thomas's langurs ( Presbytis thomasi ): The folivore paradox revisited”. Behavioral Ecology and Sociobiology 49 (2–3): 100–110. DOI:10.1007/s002650000286.
  7. ↑ Heymann, Eckhard W. (2001). „Can phenology explain the scarcity of folivory in New World primates?” (en). American Journal of Primatology 55 (3): 171–175. DOI:10.1002/ajp.1050. ISSN 1098-2345. PMID 11746280.
  8. ↑ „The Diet of a Generalized Folivore: Iguana iguana in Panama”. www.anapsid.org. Pristupljeno 2024-02-05.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kod]