Prijeđi na sadržaj

1645.

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice 1645)
Ovo je članak o godini 1645.
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 16. vijek – 17. vijek – 18. vijek
Decenija: 1610-e  1620-e  1630-e  – 1640-e –  1650-e  1660-e  1670-e
Godine: 1642 1643 1644 – 1645 – 1646 1647 1648
1645.. po kalendarima
Gregorijanski 1645.. (MDCXLV)
Ab urbe condita 2398.
Islamski 1054–1055.
Iranski 1023–1024.
Hebrejski 5405–5406.
Bizantski 7153–7154.
Koptski 1361–1362.
Hindu kalendari
• Vikram Samvat 1700–1701.
• Shaka Samvat 1567–1568.
• Kali Yuga 4746–4747.
Kineski
• Kontinualno 4281–4282.
• 60 godina Yin Drvo P(ij)etao
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11645.
p • r • u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1645 (MDCXLV) bila je redovna godina koja počinje u nedjelju po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u srijedu po 10 dana zaostajućem julijanskom kalendaru.

Događaji

[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak

[uredi | uredi kod]

April/Travanj – Jun/Lipanj

[uredi | uredi kod]
  • 22. 4. - Erdeljski knez Đorđe I Rakoci, koji od rujna pregovara o miru sa Habsburzima, obnavlja savez sa Francuzima i Šveđanima, sada protivno željama Osmanlija[2].
  • 23. 4. - 13. 8. - Torstenson neuspešno opseda Brno u Moravskoj - vojska trpi od kuge, branitelji su uporni. Torstenson kasnije zauzima Litomerice u Češkoj[2].
  • 4. 5. - Hrvatski sabor u Varaždinu odbija kraljev zahtev za najmanje 1.000 konjanika protiv Rakocija; mladi knez Petar Zrinski optužen otimanje imanja drugim plemićima[2].
  • 28. 5. - Rakoci zauzeo Trnavu i šalje pojačanja Torstensonu u Moravsku.
  • 14. 6. - Bitka kod Nasebyja: važna pobeda engleskih parlamentaraca.
  • 24. 6. - Kandijski rat (1645-69) počinje turskom invazijom Krita. Istranin Blasio Zulian se digao u zrak zajedno s garnizonom i tvrđavom St. Todero kako ne bi pala Turcima u ruke.

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan

[uredi | uredi kod]
Kanija
  • 8. 8. - Rakoci sklapa mir sa Habsburzima, ubrzo se povlači iz Moravske (Turci mu prete upadom u Erdelj, saveznici su mu dali mali deo obećanog novca, kuga hara u Moravskoj i Ugarskoj)[2].
  • 13. 8. - Mir iz Brömsebroa okončava Torstensonov rat između Švedske i Danske-Norveške - Švedska kontroliše Baltik (→ Dominium maris baltici), ima slobodan izlaz na Severno more.
  • avgust - Hercegovački glavari poručuju kotorskom providuru spremnost za saradnju[3].
  • 19. 8. - Turci zauzeli Kaniju na zapadu Krete s velikom količinom zaliha.
  • 16. 9. (j.k.?) - Skadarski sandžakbeg poslije dvije godine pokušava silom naplatiti danak - ulazi u Crnu Goru s tri hiljade vojnika, ali Crnogorci i Grbljani ga, nanijevši mu prilične gubitke ispod Pješivaca, odbijaju prema Podgorici[3][4] (sledećeg aprila sa novim sandžakbegom normalizovani odnosi[5]).

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac

[uredi | uredi kod]

Kroz godinu

[uredi | uredi kod]
  • Suša u Hrvatskoj, skakavci u Primorju. Turci porobili Smoljake kod Karlovca, utvrdili Kremen kod Slunja, zrinjski aga obnavljao tvrđavu Mali Gradac. Ogulinski kapetan Gašpar Frankopan razorio bivšu tursku tvrđavu Cetin. Pojačan Karlovac u koga se doselilo 300 Nijemaca sa ženom i djecom[2].
  • Mlečani razorili Nin da ne bi pao u ruke Turcima[2].
  • Klimenti plenili Dečane, a okolne paše se spremaju protiv Mlečana[7].
  • Oko ove godine počinje Maunderov minimum Sunčevih pjega (do oko 1715) - koincidira sa temperaturama nižim od proseka (Malo ledeno doba).
  • Blaise Pascal predstavio javnosti svoju računsku mašinu Paskalina.
  • Molière počinje da koristi to ime; nakratko bio u zatvoru zbog bankrotstva svoje pozorišne trupe.

Karte

[uredi | uredi kod]

Naše zemlje na kartama Joan Blaeu 1645.

Rođenja

[uredi | uredi kod]

Smrti

[uredi | uredi kod]
Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1645.

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. 1 2 Istorija s. n., 344
  2. 1 2 3 4 5 6 7 8 Horvat, Ban Ivan Drašković II. (sic)
  3. 1 2 Istorija s. n., 346
  4. ↑ Historija n. J., 550
  5. ↑ Crna Gora od kraja XV veka do 1914. godine, rastko.rs
  6. ↑ Fran Barbalić, Peroj - srpsko selo u Istri, rastko.rs
  7. ↑ Jovan N. Tomić, O Arnautima u Staroj Srbiji i Sandžaku, rastko.rs
Literatura