Prijeđi na sadržaj

1604.

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice 1604)
Ovo je članak o godini 1604.
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 16. vijek – 17. vijek – 18. vijek
Decenija: 1570-e  1580-e  1590-e  – 1600-e –  1610-e  1620-e  1630-e
Godine: 1601 1602 1603 – 1604 – 1605 1606 1607
1604.. po kalendarima
Gregorijanski 1604.. (MDCIV)
Ab urbe condita 2357.
Islamski 1012–1013.
Iranski 982–983.
Hebrejski 5364–5365.
Bizantski 7112–7113.
Koptski 1320–1321.
Hindu kalendari
• Vikram Samvat 1659–1660.
• Shaka Samvat 1526–1527.
• Kali Yuga 4705–4706.
Kineski
• Kontinualno 4240–4241.
• 60 godina Yang Drvo Zmaj
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11604.
p • r • u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1604 (MDCIV) bila je prijestupna godina koja počinje u četvrtak po gregorijanskom kalendaru odn. prijestupna godina koja počinje u nedjelju po 10 dana zaostajućem julijanskom kalendaru.

Događaji

[uredi | uredi kod]
  • 1. 1. - Johannes Kepler predstavio caru Rudolfu rukopis dela Astronomiae Pars Optica ("Optički deo astronomije"), uveo naziv fokus.
  • 7. 1. - Po nalogu kralja Rudolfa, protestantima oduzeta župna crkva u Košicama i zabranjena im služba u gradu[1].
  • siječanj? - Deli Hasan Karajazidži porazio Sefer-bega, lidera pobunjenih Bošnjaka, stupiće u kontakt sa Austrijancima[2].
  • januar - Konferencija u Hampton Courtu: kralj James I Stuart razgovara sa predstavnicima crkve, zamišljena Biblija kralja Jamesa.
  • januar - Nekada moćna Safiye Sultan lišena vlasti.
  • januar - Ferman sultana Ahmeda I oslobađa Mlečane odgovornosti za uskočka nasilja[3].
  • januar - Narodni prvaci Popova i Zažablja (i "krstjani i hristjani") okupili se u Ravnom i priznali habsburškog cara za vladara (ali ništa od pomoći)[4].
  • 3. 2. - Počeo ugarski sabor u Požunu. Članak 14 će odrediti da doseljeni "Vlasi" imaju plaćati crkvi desetinu i plemićima devetinu[5] ali ne u vreme rata[6].
  • mart - Uskoci oplenili selo Karin (u napadima ove godine se ističe vojvoda Ivo Vlatković)[3].
  • mart - Vlasnici feudalnih imanja u Rovišću i Pogancu se žalili ugarskom saboru jer su ih Srbi zauzeli pre devet godina, traže feudalna prava nazad[7].
  • 22. 3. - Karl IX i zvanično kralj Švedske (faktički od 1599-1600).
  • april - Uskoci poharali četiri sela kod Šibenika a zatim i još dva kod Biograda[8].
  • april - Grof Nikola Zrinski ponavlja očevu molbu da mu se potčine Srbi u Gomirju, nadvojvoda Ferdinand mu u decembru odgovara da zauzvrat traži 80.000 forinti za prošle troškove i da ubuduće održava tamošnje vojnike[9].
  • proleće - Deli Hasan Karajazidži se povlači iz Banje Luke u Sarajevo[6] nakon što ga je porazio Sefer-beg; odlazi u Temišvar gde će biti ubijen, a u Bosnu dolazi Ahmed-paša Dugalić.
  • 1. 5. - Kralj Rudolf potvrđuje 21 članak ugarskog sabora i dodaje 22-ugi: odbačene sve protestantske molbe, zabranjeno iznošenje vjerskih pitanja na saboru - slavlje u Hrvatskoj jer su mnogi krajiški kapetani Nijemci protestanti (koji naseljavaju Vlahe i krnje hrvatske banske teritorije)[10].
  • maj - Uskoci u okolini Novigrada, zatim spalili novu tursku kulu na Obrovačkoj rijeci; Ivan Vlatković je zatim u okolini Šibenika i Splita, bez štete za Mlečane[8].
  • ca. 6. 6. (Duhovi) - Turci iz Like napadali Senj ali razbijeni[8].
  • 5. 7. - Sabor u Gradcu kod Zagreba: pozdravljen Dvadeset drugi članak, naređeno protjerivanje "krivovjeraca" (protestanata), reafirmiran 14. članak o obavezama "Vlaha"[11].
  • 5. 8. - Sokolluzade Lala Mehmed-paša, Mehmed-pašin rođak, novi je veliki vezir (do 1606).
  • 28. 8. - Londonski ugovor okončava englesko-španski rat: Španija odustaje od obnove katolicizma u Engleskoj a Englezi se više neće mešati u holandsku pobunu.
  • ljeto - Nakon neuspješnih pregovora o miru, veliki vezir Lala Mehmed-paša upao u Ugarsku. Zapovjednici napustili i spalili Peštu, Vác i Hatvan[12].
  • 8. 9. - Plemstvo sjeveroistočne Ugarske ne priznaje 22. članak., neće slati novake ni porez.
  • 19. 9. - 11. 10. - Bezuspješna Lala Mehmed-pašina opsada Ostrogona.
  • 20. 9. - Osamdesetogodišnji rat: trogodišnja krvava opsada Ostendea okončana španskim zauzećem grada.
  • listopad, početkom - Ustanak Stefana Bočkaja protiv tiranske vladavine Giorgia Baste u Erdelju i progona protestanata.
    • Srbi se protive Bočkaju, sledeće godine predali Lipovu Turcima[6].
    • (?) Deli Marko ima važnu ulogu u bitki za Košice[13].
  • 9. 10. - Prvi put opažena Keplerova supernova (u Mlečnom putu, sazvežđe Zmijonoša).
  • oktobar - Lažni Dimitrije ulazi s vojskom u Rusiju i osvaja nekoliko gradova.
  • oktobar - Uskoci deset dana u Sućuraju na Hvaru, ne čine štetu[8].
  • 18. 10. - Lala Mehmed-paša izdao zapovijed Erdeljcima da se okupe oko Bočkaja, koji je pod sultanovom zaštitom[14].
  • 1. 11. - Prvi put izveden Šekspirov Othello.
  • 29. 11. - Ubijen Hercule, vladar Monaka, nasleđuje ga maloletni Honoré II (do 1662), prvi koji je uzeo titulu kneza.
  • novembar? - Osmansko-safavidski rat: Džigalazade Jusuf Sinan-paša se mora povući u Jermeniji zbog pobune janičara, dolaska zime i opustošene zemlje[15].
  • 12. 12. - U Francuskoj uveden Paulette, godišnji porez držaocima državnih i sudskih položaja.

Kroz godinu

[uredi | uredi kod]

Rođenja

[uredi | uredi kod]

Smrti

[uredi | uredi kod]
Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1604.

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. ↑ Klaić, 444
  2. ↑ Klaić, 442
  3. 1 2 Istorija s. n., 312
  4. ↑ Istorija s. n., 325
  5. ↑ Klaić, 441
  6. 1 2 3 Vladimir Ćorović, Preokret u držanju Srba, rastko.rs (pristup. 5.9.2013)
  7. ↑ Istorija s. n., 457
  8. 1 2 3 4 Istorija s. n., 313
  9. ↑ Istorija s. n., 460
  10. ↑ Klaić, 445-6
  11. ↑ Klaić, 446
  12. ↑ Klaić, 440
  13. ↑ Ljubivoje Cerović, Srbi u Slovačkoj, rastko.rs (pristup. 5.9.2013)
  14. ↑ Klaić, 447-8
  15. ↑ Iran and the World in the Safavid Age, Willem Floor, Edmund Herzig, Iran Heritage Foundation, p. 93-4 (Google Books)
  16. ↑ Historija n. J., 584-5
  17. ↑ Historija n. J., 625
  18. ↑ Historija n. J., 695
  19. ↑ Historija n. J., 706
  20. ↑ Biskupijska klasična gimnazija Ruđera Boškovića Arhivirano 2013-09-13 na Wayback Machine-u, povijest škole
Literatura
  • Vjekoslav Klaić, Svezak treći: dio prvi..... Prva knjiga: Doba kraljeva Ferdinanda I., Maksimilijana i Rudolfa (1527-1608) (archive.org)
  • Istorija srpskog naroda, Treća knjiga, prvi tom, Srbi pod tuđinskom vlašću 1537-1699, SKZ Beograd 1993, ISBN 86-379-0383-5
  • Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959