Portal:Kemija

uredi   Portal o kemiji Kemija (starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe) proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari. Kemija se bavi kemijskim elementima i spojevima, koji se sastoje od atoma i molekula, kao i njihovim odnosima. Prije više od stoljeća, ova se znanost nazivala lučbom. Danas se izraz ludžba (usklađeno s modernim pravopisom) ne upotrebljava. uredi   Izdvojeni članak Fazni dijagram je termin koji se rabi u fizikalnoj kemiji, mineralogiji i znanosti o materijalima, a označava tip grafa koji pokazuje ravnotežna stanja među termodinamički različitim fazama. Najjednostavniji fazni dijagrami su dijagrami tlaka i temperature neke jednostavne tvari kao što je voda. Osi odgovaraju tlaku i temperaturi. Fazni dijagram pokazuje, u poljima tlaka i temperature, ravnotežne linije ili granice faza između tri faze: krute, tekuće i plinovite. Oznake na faznom dijagramu pokazuju točke gdje slobodna energija nije analitička. Otvoreni prostori, gdje je slobodna energija analitička funkcija, odgovaraju fazama. Faze su razdvojene linijama neanalitičnosti, gdje se pojavljuje fazni prijelaz, zbog čega se nazivaju granicama faza. Na dijagramu, granica između tekuće i plinovite faze ne nastavlja se u beskonačnost, nego se prekida u točki koja se naziva kritična točka. To odražava činjenicu da se na ekstremno visokim temperaturama i tlakovima tekuća i plinovita faza ne mogu razlikovati. Tu fazu nazivamo superkritični fluid. Za vodu kritična točka nalazi se na 647 K i oko 22,064 MPa. Postojanje kritične točke tekućine i plina otkriva neznatnu dvoznačnost u gornjoj definiciji. Kada se ide od tekuće prema plinovitoj fazi, obično se prjeđe fazna granica, ali moguće je odabrati put koji nikad ne prelazi granicu idući ravno..Pročitaj cijeli članak | Prijašnji izdvojeni članci uredi   Izabran životopis John Dalton Eduard Buchner (München, 20. svibnja 1860. - Focşani, Rumunjska, 13. kolovoza 1917.), njemački kemičar, dobtnik Nobelove nagrade za kemiju 1907. za istraživanje fermentacije. Rođen je u Münchenu. Započeo je studirati kemiju u Kemijskom laboratoriju Richarda Erlenmeyera. Oko 1884. započinje zajednički rad na kemiji sa budućim nobelovcem Adolfom von Baeyerom, a na botanici sa von Nägelijem. Oko 1885. radi pod nadzorom svoga brata i tada se pojavio njegov prvi rad o utjecaju kiseonika na fermentaciju. Nakon jednog perioda rada kod Otta Fischera u Erlangenu obranio je 1888. doktorsku tezu u Münchenu. Postaje docent kod Adolfa fon Baeyera. Tu je dobio i pomoć u opremi malug laboratorija za fermentaciju i 1893. započinje sa prvim eksperimentima na fermentaciji, odnosno na sadržaju ćelija kvasca. Međutim savjet laboratorija je bio mišljenja da je to uzaludan posao, jer su dotad ćelije kvasca i njihovo mljevenje bili dugo dobro proučavani...Pročitaj cijeli članak | Prijašnji izabrani kemičari uredi   Izabrana slika Prikaz kemijskog spoja 1,2 - dibrometana. --Galerija-- uredi   Članci Osnove Znanstvena metoda • SI osnovne jedinice • Značajni brojevi • Atom • Orbitale • Periodni sustav elemenata • Izomeri • Alotropi • Izotopi • Ion Elektronska konfiguracija • Atomski radijus i Ionski radijus • Elementarne skupine: S-blok, D-blok, F-blok, P-blok • Elektronegativnost • Ionizacijska energija • Elektronski afinitet Kemikalije i odnosi Sustavna imena • Kemijska formula (Empirijska formula, Molekulska formula) • Kemijska veza • Kemijski polaritet • Kemijska jednadžba • Kemijska reakcija • Boje kemikalija Kvantitativna kemija mol • Avogadrova konstanta • Stehiometrija • Termokemija • Hessov zakon • Kalorimetrija Stanja tvari Kinetička teorija plinova • Idealni plin • Fizika čvrstog stanja • Otopine • Koncentracija otopina • Koloidna svojstva • Kemijska ravnoteža • Le Chatelierovo načelo • Topljivost • Ukapljivanje • Efekt zajedničkog iona Kiseline i baze Teorije reakcija kiselina i baza • Jake kiseline • Slabe kiseline • pH i jačina kiselina • Sustavno imenovanje kiselina i baza • Samo-ionizacija vode • Titracija kiselina-lužina • Redoks-reakcije • Elektrokemija Kinetika i termodinamika Kemijska kinetika • Stope reakcije • Spontani procesi • Entalpija • Entropija -- Gibbsova slobodna energija • Nuklearna kemija • Biokemija Povijest kemije Alkemija • Podrijetlo kemije • Otkriće kemijskih elemenata • Nobelova nagrada za kemiju Poznati kemičari Marie Curie • Pierre Curie • John Dalton • Jöns Jakob Berzelius • Dmitrij Ivanovič Mendeljejev • Antoine Laurent de Lavoisier • Sir Ernest Rutherford • Louis Pasteur • Sir Humphry Davy • Paracelsus • Vladimir Prelog • Lavoslav Ružička uredi   Kategorije Kemija Kemičari U izradi, Kemija Kemija po godinama Kemijski predlošci Grane kemije Kemijska industrija Kemijske formule Koncepti u kemiji Kemijska oprema Povijest kemije uredi   Periodni sustav elemenata Skupina → 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 ↓ Perioda 1 1 H 2 He 2 3 Li 4 Be 5 B 6 C 7 N 8 O 9 F 10 Ne 3 11 Na 12 Mg 13 Al 14 Si 15 P 16 S 17 Cl 18 Ar 4 19 K 20 Ca 21 Sc 22 Ti 23 V 24 Cr 25 Mn 26 Fe 27 Co 28 Ni 29 Cu 30 Zn 31 Ga 32 Ge 33 As 34 Se 35 Br 36 Kr 5 37 Rb 38 Sr 39 Y 40 Zr 41 Nb 42 Mo 43 Tc 44 Ru 45 Rh 46 Pd 47 Ag 48 Cd 49 In 50 Sn 51 Sb 52 Te 53 I 54 Xe 6 55 Cs 56 Ba * 72 Hf 73 Ta 74 W 75 Re 76 Os 77 Ir 78 Pt 79 Au 80 Hg 81 Tl 82 Pb 83 Bi 84 Po 85 At 86 Rn 7 87 Fr 88 Ra ** 104 Rf 105 Db 106 Sg 107 Bh 108 Hs 109 Mt 110 Ds 111 Rg 112 Cn 113 Nh 114 Fl 115 Mc 116 Lv 117 Ts 118 Og * Lantanoidi 57 La 58 Ce 59 Pr 60 Nd 61 Pm 62 Sm 63 Eu 64 Gd 65 Tb 66 Dy 67 Ho 68 Er 69 Tm 70 Yb 71 Lu ** Aktinoidi 89 Ac 90 Th 91 Pa 92 U 93 Np 94 Pu 95 Am 96 Cm 97 Bk 98 Cf 99 Es 100 Fm 101 Md 102 No 103 Lr Skupine periodnog sustava Alkalijski metali1 Zemnoalkalijski metali1 Lantanoidi1,2 Aktinoidi1 Prijelazni metali1 Slabi metali1 Polumetali Nemetali Halogeni elementi3 Plemeniti plinovi3 Alkalijski, zemnoalkalijski, prijelazni metali, lantanoidi, aktinoidi i slabi metali zajedno se zovu kovine. Lantanoidi, skandij i itrij zajedno nose naziv rijetki zemni metali. Halogeni elementi i plemeniti plinovi su tekođer nemetali. Stanje pri normalnom tlaku i sobnoj temperaturi: Atomski brojevi elemenata u plinovitom stanju su crvene boje, elemenata u tekućem stanju zelene, a elemenata u krutom stanju crne boje. Prirodna svojstva: Elementi s punim okvirom imaju stabilne izotope starije od Zemlje (primordijalni elementi). Elementi s iscrtkanim okvirom nastaju prirodno od drugih elemenata, ali imaju samo izotope s vremenom poluraspada mnogo kraćim od starosti Zemlje pa se mogu naći tek u radioaktivnim rudama. Elementi s istočkanim okvirom su umjetni elementi. Ostali portali na Hrvatskoj Wikipediji                                     Biologija Europa Film Fizika Francuska Glazba Hrvatska Kemija Kršćanstvo                                     Likovna umjetnost Nogomet Njemačka Povijest Šport Zemljopis Zrakoplovstvo Widra Životopis

Purge server cache