Grevena
Grevena Γρεβενά | |
|---|---|
 | |
| Osnovni podatci | |
| Država |  Grčka |
| Periferija | Zapadna Makedonija |
| Prefektura | Grevena |
| Stanovništvo | 15 481 (2001) |
| Površina | 461,384 km² |
| Visina | 530 m |
| Koordinate | 40°05′N 21°25′E / 40.083°N 21.417°E |
| Vremenska zona | Srednjoeuropsko vrijeme (UTC+2) |
| - Ljeto (DST) | Srednjoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3) |
| Poštanski broj | 511 00 |
| Pozivni broj | 24620 |
| Registarska oznaka | ΡΝ |
| Gradonačelnik | Georgios Noutsos |
| Službena stranica | www.dimosgrevenon.gr |
| Karta | |
  Grevena Grevena na zemljovidu Grčke | |
Grevena (grčki: Γρεβενά, makedonski/bugarski: Гребена, vlaški: Grebini) je grad na sjeveru Grčke u Periferiji Zapadna Makedonija. Grevena je glavni grad prefekture Grevena s 15 481 stanovnika (širi teritorij grada).
Grevena je sjedište eparhije grčke pravoslavne crkve.
Arheološki nalazi kod mjesta Spileo (utvrda) i Alatopetra, pokazuju da je područje Grevene bilo naseljeno još 1500. pr. Kr. U ta davna vremena Grevena je pripadala Makedoniji. Za vrijeme Bizantskog carstva Gravena je postala sjedište eparhije u Ohridskoj arhiepiskopiji[1] Znamo da je bizantski car Manuel I. Komnen ( 1143. – 1180.) imenovao grevenske episkope.
Osmanska vladavina nad Makedonijom (od 1423. do 1912. godine) nije imala gotovo nikakav utjecaj na stanovnike ove regije, oni su zadržali svoju vjeru u potpunosti. Velik broj manastira u području Grevene pomogao je da se takvo stanje održi. Engleski putopisac iz XIX st. William Martin Leake, opisuje Grevenu u svom putopisu iz Sjeverne Grčke, kao sjedište eparhije i osamdesetak obitelji, a okolicu kao kraj s relativno malo turskih naselja.[2] Za Grčkog rata za neovisnost, 1897. godine pokušali su grčki ustanici iz Valtina zauzeti Grevenu. Za njihovog nastupajućeg marša došlo je do sukoba s turskim garnizonom od 400 vojnika kod mjesta Kritades. Turci su ustanike poslije žestoke borbe uspjeli odbaciti.[3]
Grci su zauzeli Grevenu za vrijeme Prvog balkanskog rata u studenom 1912. godine.[4]
Nakon Grčkog poraza u Grčko-turskom ratu 1919 -1922 došlo je do masovnog preseljenja stanovništva, to je obuhvatilo i područje Gravene iz kojeg je iseljeno sve islamsko stanovništvo a na njihovo mjesto je doseljeno grčko kršćansko stanovništvo iz Male Azije i Ponta.
Za Grčkog građanskog rata vođenog između 1946. – 1949. godine Grevena i njena okolica bili su poprište glavnih i najtežih borbi između ljevičarskih snaga i vladinih snaga.[5]
Posljedice Drugog svjetskog rata i Grčkog građanskog rata bile su velike, tako je 1950. godine kraj Prefekture Grevena imao je samo 30% stočnog fonda kojeg je imao prije Drugog svjetskog rata 1940.[6]
Veliki razorni potres pogodio je Gravenu 13. svibnja 1995. snagom od 6.6 Richterove ljestvice prouzročivši samo materijalna razaranja.[7] Na svu sreću prvo su se zbila dva manja potresa upozorenja - koji su dobrano uplašili stanovnike, a tek nakon toga uslijedio je razorni.
Grad Grevena leži na visoravni zapadno od kotline rijeke Aliakmon, koja protječe pored Grevena udaljena oko 8 km u pravcu sjeverozapada. Kroz Grevenu protiče pritoka Aliakmona, rijeka Grevenitis (ili Greveniotikos).
Grevena je udaljena od grada Kozanija u pravcu sjeveroistoka oko 40 km, od grada Kastorije u pravcu sjeverozapada oko 51 km, od Metsova u pravcu jugozapada 41 km, od grada Kalambakija 45 km, od Janjine u pravcu jugozapada 69 km.
Stanovništvo Grevene bavi se poljoprivredom, stočarstvom i obrtom. Stočarstvo se odvija na relativno visokoj nadmorskoj visini od 1000 do 1500 m.[8] U dolini rijeke Greveniotis uzgaju se žitarice; pšenica, ječam i druge prehrambene kulture.
- Novoizgrađeno skijalište Vasilisa Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. veljače 2008. (Wayback Machine) leži na oko 45 km od grada.
| Godina | Stanovnika | Promjena | Stanovništvo općine | Promjene |
| 1981 | 7,739 | — | — | — |
| 1991 | 9,345 | +1,606/+20.75% | 14,986 | — |
| 2001 | 10,177 | +4832/8.90% | 15,481 | +495/3.32% |
- Rast stanovništva 1981-2001.
- ↑ Paul Magdalino. The Empire of Manuel I Komnenos, 1143-1180. Cambridge University Press, 1993. S. 136. ISBN 0521526531
- ↑ William Martin Leake. Travels in Northern Greece. Volume 1. J. Rodwell, 1835. S. 303.
- ↑ William Kinnaird Rose. With the Greeks in Thessaly. Methuen & Co, 1897. Reprint by Adamant Media Corporation. S. 055. ISBN 1-4021-0628-9
- ↑ Novinski članak iz novina Embros od 19. listopada 1912. (julijanski kalendar), strana 4.
- ↑ C. M. Woodhouse. The Struggle for Greece, 1941-1949. Hart-Davis, MacGibbon, 1976. Reprint C. Hurst & Co. Publishers, 2002. S. 184. ISBN 1-85065-487-5
- ↑ Angeliki E. Laiou. Population Movements in the Greek Countryside During the Civil War. In: Lars Bærentzen, John O. Iatrides, Ole Langwitz Smith (Hrsg.). Studies in the History of the Greek Civil War, 1945-1949. Museum Tusculanum Press, 1987. S. 86. ISBN 8772890045
- ↑ G. Drakatos, D. Papanastassiou, G. Papadopoulos, H. Skafida, G. Stavrakakis. Relationship between the 13 May 1995 Kozani-Grevena (NW Greece) earthquake and the Polyfyto artificial lake. Engineering Geology 51, 1998: 65-74.
- ↑ Catherine Morgan. Cultural subzones in Early Iron Age and Archaic Arcadia? In: Thomas Heine Nielsen, James Roy (Hrsg.). Defining Ancient Arkadia: Symposium, April, 1-4 1998. Kgl. Danske Videnskabernes Selskab, 1999. S. 393. ISBN 8778761603
- Službene stranice (grč.)
- O Greveni na stranicama GTP (grč.), (engl.)
- [*http://www.fora.gr/grevena] (grč.), (engl.)
Glavni gradovi grčkih prefektura | ||
|---|---|---|
Agios Nikolaos • Aleksandropoli • Amfisa • Argostoli • Arta • Atena • Halkida • Hania • Hios • Krf • Korint • Drama • Edessa • Eleusina • Ermoupolis • Florina • Grevena • Heraklion • Igumenica • Janjina • Kalamata • Kardisa • Karpenisi • Kastoria • Katerini • Kavala • Kilkis • Komotini • Kozani • Lamia • Larisa • Lefkada • Livadea • Mesolongi • Mitilene • Nauplion • Palini • Patras • Pirej • Poligiros • Preveza • Pirgos • Retimno • Rodos • Ser • Sparta • Solun • Trikala • Tripoli • Vati • Veria • Volos • Ksanti • Zakintos |  | |
