Prijeđi na sadržaj

1736.

Izvor: Wikipedija
Ovo je članak o godini 1736.
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 17. vijek – 18. vijek – 19. vijek
Decenija: 1700-e  1710-e  1720-e  – 1730-e –  1740-e  1750-e  1760-e
Godine: 1733 1734 1735 – 1736 – 1737 1738 1739
Princ Eugen Savojski.
1736.. po kalendarima
Gregorijanski 1736.. (MDCCXXXVI)
Ab urbe condita 2489.
Islamski 1148–1149.
Iranski 1114–1115.
Hebrejski 5496–5497.
Bizantski 7244–7245.
Koptski 1452–1453.
Hindu kalendari
• Vikram Samvat 1791–1792.
• Shaka Samvat 1658–1659.
• Kali Yuga 4837–4838.
Kineski
• Kontinualno 4372–4373.
• 60 godina Yang Vatra Zmaj
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11736.
p • r • u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1736 (MDCCXXXVI) bila je prijestupna godina koja počinje u nedjelju po gregorijanskom kalendaru odn. prijestupna godina koja počinje u četvrtak po julijanskom kalendaru.

Događaji

[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak

[uredi | uredi kod]
Habsburg-Lothringen
  • 1735/36 - Pobuna u kapetanatu Šid u Podunavskoj granici.[1]
  • januar - Upravnik Banata gen. Hamilton zatražio da se dozvoli vrbovanje Ličana i Primoraca za naseljavanje u Banat - mnogi Ličani i Krbavci prodaju stoku, zemlju pa i vojne činove.[2]
  • januar - Nadir Afšar održao kurultaj na Muganskoj ravnici: pristali su na predlog da postane novi vladar Irana, umesto malog Abbasa III, što je kraj safavidske dinastije. Nadir zahtevao da se sunitske prakse prihvate kao legitimne.
  • 26. 1. - Stanisław Leszczyński abdicira sa poljskog prijestolja, čime August III ostaje nesporni vladar Poljske. Stanisław na proljeće napušta Königsberg i nastanjuje se u zamku Meudon u Francuskoj.
  • februar, početkom - Seljaci, Srbi i deo Hrvata, pobunili se na spahiluku Nuštar.[3]
  • 12. 2. - Lotarinški vojvoda Franz Stephan se ženi za austrijsku princezu Mariju Tereziju (vladarski par 1740-65). Ovo je početak vladarskog doma Habsburg-Lothringen, koji će vladati Svetim rimskim/Austrijskim carstvom do 1918.
  • c. 20. 2. - Pobuna srpskih i hrvatskih seljaka na spahiluku Vukovar, istočno od Vuke - vođe su bile u tamnici godinu dana, seljaci su dobili neke olakšice.[3]
Nader-šah Afšar
  • 8. 3. - Nader-šah Afšar je krunisan za šaha Irana (do 1747), smatraju ga jednim od najvećih vladara te zemlje. Afšaridska Monarhija traje do 1796.
  • mart - Srpski seljaci se pobunili na spahilucima Ilok i Zemun, intervenisala vojska iz Petrovaradina i Beograda[3]. Dvor će kasnije uputiti komisiju da ispita uzroke nemira u Slavoniji i Sremu.[4]

April/Travanj – Jun/Lipanj

[uredi | uredi kod]
  • 4. 4. - Pera Segedinac pogubljen na točku u Budimu, zbog vođstva u pobuni.
  • april - Niški muhafiz Nišandži Bećir-paša upućen za zapovednika Krima, a u Niš u maju stiže bosanski valija Abdulah-paša Muhsinzade.[5]
  • 14. 4. - Nemački avanturista Theodor von Neuhoff krunisan za kralja Korzike, pošto je prošlog meseca stigao s nešto vojne pomoći - u početku ima uspeha, napušta ostrvo u novembru da bi tražio pomoć ali uhapšen je u Amsterdamu.
  • 14. 4. - Porteousovi neredi u Edinburghu: izbijaju nakon pogubljenja jednog krijumčara, kapetan garde Porteous naređuje da se puca u masu - osuđen je na smrt i na kraju linčovan u septembru.
  • 4. 5. - Car Karlo VI i zet Franjo su zaključili tajni ugovor: Franjo će se odreći Lorene u korist bivšeg poljskog kralja Lešćinskog, a dobiće Toskanu (1737).
  • 26. 5. - Bitka kod Ackije: Francuzi i indijanski saveznici poraženi od Chickasawa na severoistoku dan. Misisipija.
  • 7. 6. - Nakon Kyōhō, nova japanska era je Genbun ("prvobitna uljudnost", do 1741). Od ove godine u Japanu počinje praksa postavljanja imena ere na novac.
  • 8. 6. - Sijuksi kod Šumskog jezera masakrirali grupu francuskih jezuita i trgovaca (Jean-Pierre Aulneau i Jean Baptiste de La Vérendrye).
Teatar Rusko-turskog rata
Predaja Azova

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan

[uredi | uredi kod]
  • 28. 7. - Mletački Senat je, zbog ratne opasnosti, dopustio pravoslavnima u Dalmaciji da izaberu vladiku - ali nadbiskup Vicko Zmajević je ishodio povlačenje dozvole, čak će uslediti rušenje nekoliko pravoslavnih crkava a Srbi će se početi seliti u Austriju.[6]
  • 6. 8. - Rusko-austrijski sporazum: Austrija se obavezuje da će zauzeti Bosnu, Albaniju do ušća Drima, Vlašku do Braile i Moldaviju do Pruta.[7][8] Austrijska vojska se okuplja kod Smedereva, u očekivanju rata sa Osmanskim carstvom.[9]
  • 12. 8. - Veliki požar u ruskoj prestonici Sankt Peterburg, stradalo 2.000 zgrada i nekoliko palata.
  • 13. 9. - Utvrda Čeljabinsk osnovana na metu baškirskog sela Silabe, kako bi čuvala put prema Orenburgu od baškirskih napada.
  • 24. 9. - Mir između Osmanskog carstva i Persije: Osmanlije prepuštaju Kavkaz, priznat je Nadir-šah.
  • 29. 9. - U Velikoj Britaniji je na snazi Zakon o džinu: uvođenjem poreza se želi smanjiti potrošnja ali dolazi do nereda - slabo sprovođeni zakon opozvan 1743.

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac

[uredi | uredi kod]
  • 2. 10. - Sinod na planini Liban: oci Maronitske crkve odobravaju (arapski) tekst kanona, čiju je latinsku verziju doneo papin legat Giuseppe Simone Assemani. Uspostavljena je hijerarhijska organizacija crkve.
  • oktobar, krajem - Blizu Nogalesa u Meksiku, na ranču zvanom Arizona, otkriveno srebro u vidu velikih ploča i lopti - tragači uskoro dolaze ali ih vojska sprečava.
  • jesen - Izdat ferman organima vlasti između Niša i Podgorice o represiji neposlušnih - brdska plemena, naročito Vasojevići, odbijaju plaćanje harača, u Kolašinu je ranije pala jedna turska glava; nemiri su i u pirotskom kraju, poverenicima Porte odbijaju otkup žita.[10]
  • jesen - Pokret kolona u primorskoj mletačkoj Dalmaciji: seljaci Kaštela i zadarske okolice uskratili plodove posjednicima zemlje - vlasti će tek 1739. pozatvarati vođe.[11]
  • jesen, kasna - Iseljavanje iz Bosne u Karlovački generalat: Teodor Malbaša prešao sa 100 srpskih porodica.[12]
  • novembar - RTR: pošto je veći tatarski odred probio Ukrajinsku liniju, pljačkaju okolna sela.
  • 7. 12. - Uz učešće Benjamina Franklina, u Filadelfiji osnovana prva posvećena dobrovoljna vatrogasna brigada u Americi.
  • decembar - Vojvoda Hildburgshausen stigao u Križevce, zadužen od cara da smiri situaciju u Varaždinskom generalatu i istraži pritužbe.[13] Nakon ovih nemira, najuticajnija osoba među oficirima u generalatu je kap. Petar Ljubojević.[14]

Kroz godinu

[uredi | uredi kod]
  • Bivši veliki vezir Ali-paša Hećimoglu dolazi prvi put za namesnika u Bosnu (do 1740). U zemlji je 1736-37. glad zbog vremenskih nepogoda.[15]
  • Knez-nadbiskup Mainza Philipp Karl von Eltz-Kempenich kupio dobro Vukovar, na kome će kasnije biti izgrađen Dvorac Eltz (dobro u posedu Eltzovih do 1944).
  • Mitropolit Vićentije Jovanović sklopio ugovor sa Emanuilom Kozačinskim, novim rukovodiocem škole u Karlovcima.[16] Ove godine je izvedena i tragedija Kozačinskog "o smerti Uroša Pjatago, posljednjago carja serbskago" (objavljena 1798. u preradi Jovana Rajića).[17]
  • U Beogradu ima 400 nemačkih porodica i još nešto drugih nacionalnosti iz Austrijskog carstva.[18]
  • U Beogradu bankrotirala pivara braće Kepiš - dozvoljeno pravljenje piva svakome ko plati 15 groša po akovu, u gradu ima još tri pivare.[19]
  • Obnovljen živopis u manastiru Drači kod Kragujevca.[20] Na Fruškoj gori počinje gradnja crkve manastira Jazak (do 1758), podižu se i zgrade manastira Grabovac kod Seksarda (do 1741). Obnovljen je i proširen manastir Podmaine kod Budve.[21]
  • U Jerusalimu pronađeno Asemanijevo evanđelje, glagoljski kodeks iz ranog 11. veka.
  • Osnovan San José, danas glavni grad Kostarike.
  • Francuska geodetska misija na čelu sa Maupertuisom meri stepen luka meridijana u Laponiji a Condamineova u Ekvadoru. La Condamine je odatle doneo i uzorak gume, o kojoj će napisati prvi naučni rad.
  • Posmrtno je objavljen Newtonov "Metod fluksiona", njegov metod diferencijalnog računa.

Rođenja

[uredi | uredi kod]

Smrti

[uredi | uredi kod]
Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1736.

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. ↑ Istorija s. n. IV-1, 172-3
  2. ↑ Istorija s. n. IV-1, 182
  3. 1 2 3 Istorija s. n. IV-1, 173
  4. ↑ Istorija s. n. IV-1, 174
  5. ↑ Istorija s. n. IV-1, 103
  6. ↑ Istorija s. n. IV-2, 50
  7. ↑ Historija n. J. II, 836
  8. ↑ Istorija s. n. IV-1, 146
  9. ↑ Istorija s. n. IV-1, 195
  10. ↑ Istorija s. n. IV-1, 332
  11. ↑ Historija n. J. II, 1234
  12. ↑ Istorija s. n. IV-1, 183
  13. ↑ Historija n. J. II, 1050
  14. ↑ Istorija s. n. IV-1, 220
  15. ↑ Istorija s. n. IV-1, 438-9
  16. ↑ Historija n. J. II, 1162
  17. ↑ Istorija s. n. IV-2, 80
  18. ↑ Ćorović. Istorija srpskog naroda - Ruski uticaj među Srbima. rastko.rs
  19. ↑ "Politika", 19. avg. 1937, str. 6
  20. ↑ Medaković. Likovna umetnost 18. i 19. veka. rastko.rs
  21. ↑ Stamatović. Mitropolija crnogorska za vrijeme mitropolita Petrovića. rastko.rs
Literatura
  • Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
  • Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-1), drugi tom (IV-2)

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]
U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala o temi: 1736.