Latisana
| Latisana | |
|---|---|
| Città di Latisana | |
| Država | Italija |
| Regija | Furlanija-Julijska krajina |
| Provincija | Udine (UD) |
| frazioni | Latisanotta, Gorgo, Pertegada, Latisana Marittima, Bevazzana[1] |
| Vlast | |
| • Gradonačelnik | Micaela Sette |
| Površina | |
| • Ukupna | 42.30 km² |
| Visina | 7 |
| Koordinate | 45°47′N 13°07′E / 45.783°N 13.117°E |
| Stanovništvo (31.prosinca 2009.) | |
| • Entitet | 13. 719[2] (329,9 km²) |
| • Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 33053 |
| Pozivni broj | 0431 |
| Stranica | www.comune.latisana |
![]() | |
Latisana (furlanski: Tisane, na lokalnom furlanskom: Tisana[3]) je grad na rijeci Tagliamento u Pokrajini Udine (regija Furlanija-Julijska krajina - Sjeverna Italija.
Latisana je vjerojatno za rimskih vremena, bila samo odmorište na Via Annia koja je povezivala Concordiju Sagittariu i Akvileju.

Latisana je prvi put spomenuta u povijesnim zapisima 1072. Tijekom 12. i 13. stoljeća u doba dok su njom vladali Gorički grofovi, kada je postala značajna riječna luka na rijeci Tagliamento za trgovinu, osobito solju. Luka u Latisani spomenuta je prvi put u službenom dokumentu iz 27. listopada 1226. godine. U tom dokumentu Gorički grof Mainardo il Vecchio prepustio je prava i prihode od luke u Latisani biskupu Akvileje Bertoldu.
Već od 12. stoljeća imala je status autonomne općine, od 1420. godine postala je dio Mletačke Republike.
Trgovina solju zamrla je pred kraj postojanja Mletačke Republike, a nakon toga je 1797. godine postala dio Austrijskog carstva nakon potpisivanja Mira u Campo Formiju. Od 1814. bila je u sastavu habsburgške marionetske tvorevine Kraljevstvo Lombardija-Venecija. Nakon tog je od 1866., ušla u novoosnovanu Kraljevinu Italiju.
Tijekom ratova vođenih kroz 20. stoljeće Latisana je pretrpila velika oštećenja, naročito za savezničkog bombardiranja 19. svibnja 1944. kad je potpuno porušen povijesni dio grada.
Grad je teško nastradao i tijekom velikih poplava rijeke Tagliamento 1965. i 1966. godine.
Broj stanovnika registriranih 1. siječnja 2026. godine bio je 13 162. Djeca i mladi činili su 13,7 %, a starije osobe 27 % stanovništva.[4]
| Popis stanovništva | ||
|---|---|---|
| Godina | Br. stan. | ±% |
| 1871. | 4623 | — |
| 1881. | 4508 | −2,5 % |
| 1901. | 4890 | +8,5 % |
| 1911. | 5662 | +15,8 % |
| 1921. | 6478 | +14,4 % |
| 1931. | 7542 | +16,4 % |
| 1936. | 8262 | +9,5 % |
| 1951. | 9913 | +20,0 % |
| 1961. | 9620 | −3,0 % |
| 1971. | 10 098 | +5,0 % |
| 1981. | 10 668 | +5,6 % |
| 1991. | 11 015 | +3,3 % |
| 2001. | 11 896 | +8,0 % |
| 2011. | 13 647 | +14,7 % |
| 2021. | 13 201 | −3,3 % |
| Izvori: [5][6] | ||
Najzastupljeniji su bili državljani sljedećih zemalja (po mjestu rođenja): Italija (11 203 – 86,8 %), Albanija (291 – 2,3 %), Rumunjska (203 – 1,6 %), Sjeverna Makedonija (126 – 1 %), Njemačka (86 – 0,7 %), Kosovo (76 – 0,6 %), Maroko (75 – 0,6 %), Moldavija (74 – 0,6 %), Francuska (73 – 0,6 %), …[7]
Gradska katedrala (Duomo) kompletno je obnovljena je u 18. stoljeću u neoklasicističkom stilu, na mjestu starije bazilike iz 1504. godine. U njoj je vrijedna oltarna slika Paola Veronesea Krštenje Isusovo iz 1567. i drveno raspelo iz 1566. rad kipara iz Faenze Andrea Fosca. U crkvi je vrijedan pažnje i prvi lijevi bočni oltar rad sa slikom udineškog slikara Giovani Battista Grassija - Sveta obitelj sa svecima iz 1568.
- ↑ Comune di Latisana - Statuto.
- ↑ Statistiche demografiche ISTAT, Comune: Latisana 31 Dicembre 2009. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. travnja 2016. Pristupljeno 21. ožujka 2011.
- ↑ Toponomastica: denominazioni ufficiali in lingua friulana Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. prosinca 2011. (Wayback Machine).
- ↑ Resident population by age, sex and marital status on 1st January 2026. demo.istat.it. Talijanski nacionalni institut za statistiku. 1. siječnja 2026. Pristupljeno 1. travnja 2026. (Napomena: Povezivanje datoteke na tehničkom skupu podataka.)
- ↑ Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 (PDF). ebiblio.istat.it (talijanski). Talijanski nacionalni institut za statistiku. 1994. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 12. studenoga 2025. Pristupljeno 16. ožujka 2026.
- ↑ Popolazione residente per territorio – serie storica,. esploradati.censimentopopolazione.istat.it (engleski i talijanski). Talijanski nacionalni institut za statistiku. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. svibnja 2025. Pristupljeno 16. ožujka 2026.
- ↑ Resident population by sex, municipality and individual citizenship or country of birth from year 2002. demo.istat.it. Talijanski nacionalni institut za statistiku. 1. siječnja 2025. Pristupljeno 27. veljače 2025. (Napomena: Povezivanje datoteke na tehničkom skupu podataka.)
- Portal Latisane Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. veljače 2011. (Wayback Machine)
