Idi na sadržaj

808.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Godine:

◄◄ | ◄ | 804. | 805. | 806. | 807. | 808. | 809. | 810. | 811. | 812. | ► | ►►

Decenije:

◄ | 770-e | 780-e | 790-e | 800-e | 810-e | 820-e | 830-e | ►

Vijekovi:

◄ | 8. vijek | 9. vijek | 10. vijek | ►

808. u drugim kalendarima
Gregorijanski kalendar808
DCCCVIII
Ab Urbe condita1561
Asirski kalendar5558
Bengalski kalendar215
Berberski kalendar1758
Budistički kalendar1352
Burmanski kalendar170
Bizantijski kalendar6316–6317
Kineski kalendar丁亥年 (Vatreni Svinja)
3504 ili 3444
    — do —
戊子年 (Zemljani Pacov)
3505 ili 3445
Koptski kalendar524–525
Diskordijanski kalendar1974
Etiopijski kalendar800–801
Hebrejski kalendar4568–4569
Hindski kalendari
 - Vikram Samvat864–865
 - Šaka Samvat730–731
 - Kali Juga3909–3910
Holocenski kalendar10808
Iranski kalendar186–187
Islamski kalendar192–193
Julijanski kalendar808
DCCCVIII
Korejski kalendar3141
Minguo kalendar1104 prije Tajvana
民前1104年
Seleukidska era1119/1120 AG
Tajlandski solarni kalendar1350–1351

Godina 808. (DCCCVIII) bila je prijestupna godina koja počinje u subotu u julijanskom kalendaru.

Oznaka 808. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

Događaji

[uredi | uredi izvor]

Evropa

[uredi | uredi izvor]
  • Kralj Godfred od Danaca formira savez sa Wiltzi-ima i drugim plemenima Wendica, protiv paganskih, ali pro-francuskih Abodrita [1]. Godfred gradi zemljane radove (Danevirke) preko prevlake Schleswig-Holstein, odvajajući Jutland od sjevernog dijela Franačkog carstva.
  • Vikinško doba: Prvi vikinški napad Danaca na obalu Baltika. Godfred uništava slavensko naselje Reric (blizu današnjeg Wismara), koje se koristi kao strateški trgovački put. Stanovništvo je raseljeno ili oteto u Hedeby (Danska).
  • Car Karlo Veliki daje naređenje da se izgrade dvije nove tvrđave na rijeci Elbi, garnizonirajući ih protiv budućih slavenskih upada [2].
  • U Gharb al-Andalusu (moderni Portugal), Hazim ibn Wahb vodi pobunu protiv Emirata Kordoba [3].

Britanija

[uredi | uredi izvor]
  • Prognani kralj Eardwulf od Northumbrije može se vratiti u svoje kraljevstvo, uz podršku Karla Velikog i pape Lea III. On zbacuje uzurpatora, kralja Ælfwalda II.
  • Cadell ap Brochfael, kralj Powysa (savremenog Velsa), umire nakon 35-godišnje vladavine, a nasljeđuje ga njegov sin Cyngen ap Cadell.

Afrika

[uredi | uredi izvor]
  • oktobar, Maroko: Idris II ubija vođu Awarba Berbera, mutazilita Abu Layla Ishaka, optuženog za dosluh s Aghlabidima5. Iste godine osnovao je drugi grad Fez i učinio ga prijestolnicom svoje dinastije. Uspijeva da se osamostali, uguši pobunu u Tlemcenu (814).
  • Shatuo, turkijsko pleme, koje su protjerali Tibetanci, uspostavili su federaciju uz podršku Kine na sjeveru Ordosa [4].

808. u temama

[uredi | uredi izvor]

Finansije

[uredi | uredi izvor]
  • Jevrejski trgovci u Lombardiji otvaraju prvu banku (ili repozitorijum novca) u Italiji (približan datum).
  • 27. septembar – Ninmyō, car Japana (um. 850.)
  • Ema od Altdorfa, franačka kraljica (ili 803.)
  • Gottschalk od Orbaisa, njemački monah i teolog (približan datum)
  • Kang Chengxun, general dinastije Tang (približan datum)
  • Kim Yang, potkralj Sille (Koreja) (um. 857.)
  • Walafrid Strabo, franački teološki pisac (približan datum)
  • Ælfwald II, kralj Northumbrije (približan datum)
  • Al-Fadl ibn Yahya al-Barmaki, muslimanski guverner (r. 766.)
  • Cadell ap Brochfael, kralj Powysa (Vels)
  • Du Huangchang, kancelar dinastije Tang
  • Eanbald II, nadbiskup Jorka
  • Elipando, španski nadbiskup i teolog (približan datum)
  • Laik Pang, kineski (zen) budista (r. 740.)

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ↑ Nicolle 2014, p. 21.
  2. ↑ Nicolle 2014, p. 84.
  3. ↑ Serrão, Joel; de Oliveira Marques, A. H. (1993). "O Portugal Islâmico". Hova Historia de Portugal. Portugal das Invasões Germânicas à Reconquista (in Portuguese). Lisbon: Editorial Presença. p. 124.
  4. ↑ René Grousset, L’empire des steppes, Attila, Gengis-Khan, Tamerlan, Paris, Payot, 1938, quatrième édition, 1965.

Literatura

[uredi | uredi izvor]